Prehrana bogata antioksidansima neće donijeti dovoljno koristi ako se ne kombinira sa zdravim životnim stilom, jer nezdrave životne navike doprinose stvaranju slobodnih radikala, povećavaju zdravstvene rizike i utiru put raznim bolestima.
Pored zdrave prehrane, preporučuje se:
Smanjiti unos rafiniranog šećera (posebno paziti na pretjeran unos fruktoze) i žitarica (koje se u tijelu pretvaraju u šećere). Fruktoza sa proteinima stupa u Maijarovu reakciju koja vodi stvaranju slobodnih superoksidnih radikala, koji mogu uzrokovati upalu tkiva jetre, sličnu upali koja nastaje nakon konzumiranja alkohola. Ovakva korekcija u prehrani pomaže smanjiti oksidativni stres, a postojećim antioksidantima omogućuje bolje i duže djelovanje. Naročito se preporučuje smanjiti unos obrađene hrane, a posebno pića na bazi sode.
Fizička aktivnost povećava oksidativne procese, ali prikladna, umjerena fizička aktivnost, kao i odmor nakon vježbanja pomažu tijelu i da poveća produkciju endogenih antioksidanasa.
Upravljanje akutnim i hroničnim psihološkim i emocionalnim stresom pomaže jačanje imunog sistema. Danas se smatra da oko 85% bolesti uključuju stresogeni element pogoršanja ili poboljšanja zdravstvenog stanja.
Izbjegavati ili prestati pušiti; aktivno i pasivno pušenje dovodi do formiranja slobodnih radikala u tijelu, što ubrzava procese starenja. Pušenje učestvuje u patogenezi mnogih bolesti, od kojih je napoznatiji karcinom pluća.
Naspavati se; kvalitetno spavanje predstavlja temelj dobrog zdravlja, a nedostatak dobrog sna dovodi do teških, dugoročnih posljedica po naše zdravlje. Šest do osam sati spavanja navodi se kao optimalna dnevna doza za odrasle osobe. Manje ili više od toga može dovesti do neželjenih posljedica po vaše zdravlje.
Web by CityGroup
